Svake godine stanovnici pomjeraju kazaljke sata na zimsko računanje vremena. Ovo je praksa koja se dešava već decenijama, a donijeta je zbog optimizacije rade i sunčeve svjetlosti tokom dana.
Ove godine zimsko računanje vremena počinje krajem oktobra 2023. godine. Preciznije, sat se pomjera u noći između 28. i 29. oktobra 2023 sa 3 sata na 2 sata.
U nastavku pročitajte sve što treba da znate o zimskom računanju vremena i do kada traje.
SADRŽAJ:
- Šta je zimsko računanje vremena?
- Kada počinje zimsko računanje vremena?
- Zašto se pomjera sat na zimsko vrijeme?
- Kada završava zimsko računanje vremena?
- Da li će EU ukinuti zimsko računanje vremena?
- Ljetnje pomjeranje sata
- Kako zimsko računanje vremena utiče na čovjeka
- Koje zemlje u Evropi ne pomjeraju sat na zimsko računanje vremena?
Šta je zimsko računanje vremena?
Zimsko računanje vremena je praksa pomjeranja sata unaprijed za jedan sat u odnosu na univerzalno koordinirano vrijeme (UTC). Počinje obično krajem oktobra kako bi se maksimalno iskoristilo dnevno svjetlo u jutarnjim satima. Umjesto u 5 ujutro, sunce izlazi oko 6 sati po zimskom računanju vremena.
Ova praksa se primjenjuje u većini zemalja Evrope i Sjeverne Amerike.
Kada počinje zimsko računanje vremena?
U Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, zimsko računanje vremena ove 2023. godine počinje u nedjelju 29. oktobra u 3 sata ujutro. Tada se sat pomjera unazad za 60 minuta, na 2 sata.
Ovo pomjeranje sata na zimsko vrijeme se uglavnom dešava posljednje nedjelje u oktobru. Tačan datum se razlikuje iz godine u godinu, ali je obično između 25. i 31. oktobra.
Zašto se pomjera sat na zimsko vrijeme?
Glavni razlog za uvođenje zimskog računanja vremena je racionalnije korišćenje dnevnog svjetla.
U Evropi, zimsko računanje vremena podrazumijeva pomjeranje sata unazad za jedan sat u odnosu na standardno računanje vremena, koje se inače koristi tokom ljetnih mjeseci.
Ovaj prijelaz obično se dešava posljednje nedjelje u oktobru, a to se često naziva “prelazak s ljetnog na zimsko računanje vremena”.
Ovo pomjeranje kazaljki na satu ima za cilj bolje iskorištavanje svjetlosti tokom dana, posebno u periodima kada dani postanu kraći.
Prema istraživanju sprovedenom u Srbiji, uvođenjem zimskog računanja vremena štedi se oko 2,5% ukupne potrošnje električne energije godišnje.
Kada završava zimsko računanje vremena?
Zimsko računanje vremena u našem regionu traje do posljednje nedjelje u martu 2024 godine.
Prelazak na ljetnjo računanje vremena se dešava u nedjelju 31. marta u 2 sata ujutro. Tada se sat pomjera naprijed za 60 minuta, na 3 sata. Ovaj datum se razlikuje svake godine.
Pomjeranjem sata naprijed na ljetnje računanje vremena, nastavlja se ustaljeni ritam spavanja i svakodnevnih aktivnosti.
Da li će EU ukinuti zimsko računanje vremena?
Iako je Europski parlament 2018. godine podržao ukidanje sezonskih promjena vremena, odluka je odložena. Za sada, sve zemlje EU nastavljaju sa praksom zimskog i ljetnjeg računanja vremena.
Međutim, pojedine članice EU poput Portugala, Grčke i Poljske su izrazile spremnost da ukinu pomjeranje sata od 2023. godine. Ipak, za sada nema naznaka da će se to desiti u skorije vrijeme.
Ljetnje pomjeranje sata
Za razliku od zimskog, ljetnje računanje vremena podrazumijeva pomjeranje sata naprijed za sat u odnosu na UTC. Uvodi se posljednje nedjelje u martu, kako bi se dan produžio u večernjim satima tokom ljetnih mjeseci i bolje iskoristilo dnevno svjetlo.
Ova praksa omogućava ljudima da duže uživaju u aktivnostima na otvorenom tokom toplog vremena.
Kako zimsko računanje vremena utiče na čovjeka
Iako korisno za uštedu energije, zimsko računanje vremena može imati neke negativne posljedice po ljudsko zdravlje.
Nagla promjena ritma i korigovano spavanje kod pomjeranja sata može dovesti do umora, pospanosti i smanjene produktivnosti nekoliko dana nakon prelaska.
Studije pokazuju da se povećava rizik od infarkta i anksioznosti, u prvoj sedmici nakon prelaska na zimsko vrijeme. Takođe, mogu se javiti problemi sa pažnjom i koncentracijom, posebno kod djece.
U tim slučajevima savjetuje se posjeta terapeutima, kako bi se prevazišli ovi problemi.
Ipak, ljudsko tijelo se prilagođava novom ritmu nakon nekoliko dana. Razumno je očekivati da će praksa zimskog računanja vremena potrajati dok koristi nadmašuju potencijalne rizike po zdravlje.
Koje zemlje u Evropi ne pomjeraju sat na zimsko računanje vremena?
Iako je ustaljena praksa u Evropi, neke zemlje su ukinule zimsko računanje vremena. Tako su na listi zemalja koje ne pomjeraju sat:
- Island – Island je prva evropska zemlja koja je još davne 1918. godine ukinula praksu pomjeranja sata.
- Bjelorusija – Bjelorusija je napustila sezonsko pomjeranje sata 2002. godine nakon referenduma na kojem se većina građana izjasnila protiv.
- Rusija – Rusija je ukinula zimsko računanje vremena 2011. godine nakon eksperimenta koji je pokazao negativne posljedice po zdravlje.
- Turska – Turska je 2016. godine donijela odluku da se odustane od sezonskih promjena vremena, tako da sat tamo uvijek pokazuje lokalno vrijeme.
Ostale evropske zemlje i dalje primjenjuju zimsko računanje vremena, iako se vode debate o eventualnom ukidanju ove prakse u bliskoj budućnosti.